Skip to main content

Noć u Trnopolju


Na autentičnom prostoru bivšeg logora Trnopolje, u Prijedoru, aktivistice i aktivisti za ljudskih prava, bivši logoraši i logorašice, kao i drugi građani i građanke su se okupili juče 05.06. 2015. godine kako bi obilježili godišnjicu otkrivanja logora od strane ITN novinara 1992. godine. Učesnici i učesnice su proveli noć na prostoru bivšeg logora uz bogat program i razgovor. Pored Centra za mlade “KVART” iz Prijedora, Udruženja Optimisti 2004. iz Kozarca i Udruženja Prijedorčanki Izvor, u organizaciju ovog događaja ove godine se uključio i Otvoreni Univerzitet iz Sarajeva, te ZFD forum i Friedrich Ebert Fondacija u BiH.







“Cilj noći u Trnopolju, nije samo odavanje počasti stradalima i solidarisanje sa žrtvama, već i pokušaj razumijevanja onoga što se desilo tokom proteklog rata ali i pokušaj traženja adekvatnog odnosa prema ovim pitanjima danas” istekao je jedan od organizatora.

Ovo obilježavanje se organizuje od 2012. godine na inicijativu Ervina Blaževića, lidera Udruženja Optimisti 2004. iz Kozarca i bivšeg logoraša ovog logora. Ovaj događaj ne samo da ima dugačiji pristup u izgradnji kulture sjećanja u odnosu na dosadašnji, već i potpuno dugačiju formu u smislu da iziskuje određena odricanja od učesnika i učesnica kao što su noćenje na otvorenom bez pristupa tekućoj vodi i drugim pogodnostima koje simbolizuje solidarnost sa žrtvama. Otvoreni prostor i prisustvo osoba koje dolaze iz različitih narativa i sa različitim iskustvima kreiraju prostor za iskrenu diskusiju o bolnim temama.







 




Najznačajnije aktivnosti su obuhvatale panel debate i projekciju filma. U prvoj panel debati na temu “Socijalna i tranziciona pravda” su kao panelisti učestvovali predstavnici Radne grupe Četiri lica Omarske iz Beograda, Edin Ramulić ispred Udruženja Prijedorčanki Izvor, Zoran Vučkovac, teoretičar i aktivista iz Banja Luke, dok je debatu moderirao Zoran Ivančić. Druga panel debata na temu “Uloga novinara u prevenciji genocida” je ugostila Florence Hartmann, bivšu potparolku Tužilaštva Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju; Eda Vulliamy; novinara i publicistu; Hrvoja Polana, fotografa; Refika Hodžića, direktora komunikacija Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu, dok je diskusiju moderirala Danijela Majstorović, teoretičarka i univerzitetska profesorica iz Banja Luke.

Jedan od zaključaka proisteklih iz ovog obilježavanja se odnosi na tezu da kada govorimo o tranzicionoj i socijalnoj pravdi, u stvari govorimo o stranama jedne te iste medalje, neodvojivo povezanim i isprepletenim a koje se u našem društvu konstantno koriste za političku manipulaciju, u svrhu održavanja etničke distance i klasnih razlika.

Nažalost pitanje ratnih zločina, iIi samoga rata, je još uvijek kontravezna tema velikog emotivnog naboja. Ovakvim multietničkim obilježavanjima i razgovorima, pokušava se stvoriti siguran prostor za razmjenu iskustava i razumijevanja. U Prijedoru mali broj aktivista i aktivistkinja već niz godina pokušava stvoriti dijalog između zavađenih narativa po pitanju rata i ratnih zločina.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...