Skip to main content

Noć u Trnopolju


Na autentičnom prostoru bivšeg logora Trnopolje, u Prijedoru, aktivistice i aktivisti za ljudskih prava, bivši logoraši i logorašice, kao i drugi građani i građanke su se okupili juče 05.06. 2015. godine kako bi obilježili godišnjicu otkrivanja logora od strane ITN novinara 1992. godine. Učesnici i učesnice su proveli noć na prostoru bivšeg logora uz bogat program i razgovor. Pored Centra za mlade “KVART” iz Prijedora, Udruženja Optimisti 2004. iz Kozarca i Udruženja Prijedorčanki Izvor, u organizaciju ovog događaja ove godine se uključio i Otvoreni Univerzitet iz Sarajeva, te ZFD forum i Friedrich Ebert Fondacija u BiH.







“Cilj noći u Trnopolju, nije samo odavanje počasti stradalima i solidarisanje sa žrtvama, već i pokušaj razumijevanja onoga što se desilo tokom proteklog rata ali i pokušaj traženja adekvatnog odnosa prema ovim pitanjima danas” istekao je jedan od organizatora.

Ovo obilježavanje se organizuje od 2012. godine na inicijativu Ervina Blaževića, lidera Udruženja Optimisti 2004. iz Kozarca i bivšeg logoraša ovog logora. Ovaj događaj ne samo da ima dugačiji pristup u izgradnji kulture sjećanja u odnosu na dosadašnji, već i potpuno dugačiju formu u smislu da iziskuje određena odricanja od učesnika i učesnica kao što su noćenje na otvorenom bez pristupa tekućoj vodi i drugim pogodnostima koje simbolizuje solidarnost sa žrtvama. Otvoreni prostor i prisustvo osoba koje dolaze iz različitih narativa i sa različitim iskustvima kreiraju prostor za iskrenu diskusiju o bolnim temama.







 




Najznačajnije aktivnosti su obuhvatale panel debate i projekciju filma. U prvoj panel debati na temu “Socijalna i tranziciona pravda” su kao panelisti učestvovali predstavnici Radne grupe Četiri lica Omarske iz Beograda, Edin Ramulić ispred Udruženja Prijedorčanki Izvor, Zoran Vučkovac, teoretičar i aktivista iz Banja Luke, dok je debatu moderirao Zoran Ivančić. Druga panel debata na temu “Uloga novinara u prevenciji genocida” je ugostila Florence Hartmann, bivšu potparolku Tužilaštva Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju; Eda Vulliamy; novinara i publicistu; Hrvoja Polana, fotografa; Refika Hodžića, direktora komunikacija Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu, dok je diskusiju moderirala Danijela Majstorović, teoretičarka i univerzitetska profesorica iz Banja Luke.

Jedan od zaključaka proisteklih iz ovog obilježavanja se odnosi na tezu da kada govorimo o tranzicionoj i socijalnoj pravdi, u stvari govorimo o stranama jedne te iste medalje, neodvojivo povezanim i isprepletenim a koje se u našem društvu konstantno koriste za političku manipulaciju, u svrhu održavanja etničke distance i klasnih razlika.

Nažalost pitanje ratnih zločina, iIi samoga rata, je još uvijek kontravezna tema velikog emotivnog naboja. Ovakvim multietničkim obilježavanjima i razgovorima, pokušava se stvoriti siguran prostor za razmjenu iskustava i razumijevanja. U Prijedoru mali broj aktivista i aktivistkinja već niz godina pokušava stvoriti dijalog između zavađenih narativa po pitanju rata i ratnih zločina.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...