Skip to main content

Javnim čitanjem poezije i panel debatom obilježen 09. novembar, Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma

Centar za mlade „KVART“ je sa drugarima i drugaricama iz Srbije i Hrvatske obilježio 9. novembar, Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma javnim čitanjem antifašističke poezije na mjestu na kojem je obješena Mira Cikota i panel debatom na temu Antifašističke pozicije danas i otpori fašizmu. Učesnici_ice panela su bili_e Bojan Krivokapić, književnik iz Novog Sada, aktivista Omladinskog centra CK 13 iz Novog Sada; Marijana Stojičić, sociološkinja iz Beograda i članica Antifašističkog saveza Srbije i Luka Čuljak, student književnosti i član Mreže anifašistkinja Zagreba, dok je debatu moderirala Tamara Šmidling, antropološkinja i aktivistkinja iz Sarajeva. Debata se održala u sali Zavoda za izgradnju grada. Obilježavanju ovog značajnog datuma su se pridružile i aktivistkinje Oštre Nule iz Banja Luke.

Iako smo svjedoci_kinje, kako globalnog tako i regionalnog i lokalnog uzdizanja reakcionarnog, desnog pokreta i sve većeg prisustva govora mržnje, ksenofobije i nacionalizma; u BiH je ovo treći događaj za veoma kratko vrijeme koji tematizuje antifašizam, nakon Otvorenog univerziteta i promocije knjige Kazna i zločin Milana Radanovića u Banjalučkom socijalnom centru.

Tokom panel debate se govorilo o potrebi uspostavljanja jasne pozicije lijevog antifašizma kao promotora ideje socijalne jednakosti i solidarnosti, ali i o definisanju fašizma kao generatora sve veće socijalne nejednakosti i isključivanja. U tom smislu je definisana jasna veza između današnjeg kapitalizma i fašizma.  Polemiku je izazvalo pitanje upotrebe nasilja kao metode suprotstavljanja fašizmu i sličnim pojavama. Konstatovala se i nemogućnost shvatanja tradicionalnih subjekata kao što je SUBNOR ntifašističkim jer su izdali ove vrijednosti i priklonili se ravizionističkim i nacionalističkim snagama.


Ovaj događaj je bio prilika da se dodatno uvežu i dalje organizuju antifašisti_kinje iz BiH i regiona, razmjene iskustva i utvrde savezništva.


Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...
11 comments
Pročitajte više... »

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...
Post a Comment
Pročitajte više... »