Skip to main content

Javnim čitanjem poezije i panel debatom obilježen 09. novembar, Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma

Centar za mlade „KVART“ je sa drugarima i drugaricama iz Srbije i Hrvatske obilježio 9. novembar, Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma javnim čitanjem antifašističke poezije na mjestu na kojem je obješena Mira Cikota i panel debatom na temu Antifašističke pozicije danas i otpori fašizmu. Učesnici_ice panela su bili_e Bojan Krivokapić, književnik iz Novog Sada, aktivista Omladinskog centra CK 13 iz Novog Sada; Marijana Stojičić, sociološkinja iz Beograda i članica Antifašističkog saveza Srbije i Luka Čuljak, student književnosti i član Mreže anifašistkinja Zagreba, dok je debatu moderirala Tamara Šmidling, antropološkinja i aktivistkinja iz Sarajeva. Debata se održala u sali Zavoda za izgradnju grada. Obilježavanju ovog značajnog datuma su se pridružile i aktivistkinje Oštre Nule iz Banja Luke.

Iako smo svjedoci_kinje, kako globalnog tako i regionalnog i lokalnog uzdizanja reakcionarnog, desnog pokreta i sve većeg prisustva govora mržnje, ksenofobije i nacionalizma; u BiH je ovo treći događaj za veoma kratko vrijeme koji tematizuje antifašizam, nakon Otvorenog univerziteta i promocije knjige Kazna i zločin Milana Radanovića u Banjalučkom socijalnom centru.

Tokom panel debate se govorilo o potrebi uspostavljanja jasne pozicije lijevog antifašizma kao promotora ideje socijalne jednakosti i solidarnosti, ali i o definisanju fašizma kao generatora sve veće socijalne nejednakosti i isključivanja. U tom smislu je definisana jasna veza između današnjeg kapitalizma i fašizma.  Polemiku je izazvalo pitanje upotrebe nasilja kao metode suprotstavljanja fašizmu i sličnim pojavama. Konstatovala se i nemogućnost shvatanja tradicionalnih subjekata kao što je SUBNOR ntifašističkim jer su izdali ove vrijednosti i priklonili se ravizionističkim i nacionalističkim snagama.


Ovaj događaj je bio prilika da se dodatno uvežu i dalje organizuju antifašisti_kinje iz BiH i regiona, razmjene iskustva i utvrde savezništva.


Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...
Post a Comment
Pročitajte više... »