Skip to main content

POZIV NA RADIONICU “ISTORIJA U RASPRAVI,KLJUČNI TERMINI I FRAZE ISTORIJSKOG REVIZIONIZMA ”



Velike promene koje su usledile jugoslovenskim ratovima - formiranje nacionalnih država, kao i prelazak sa socijalističkog na kapitalističko društveno-ekonomsko uređenje, implicirale su ne samo novo tumačenje događaja iz istorije, već i suštinsko preoznačavanje ključne terminologije (fašizam, antifašizam, komunizam, slobodno, demokratsko, totalitarno, itd) kao osnovnog oruđa negacije i revizije dotadašnjeg istorijskog narativa.
Ovo terminološko preoznačavanje, međutim, nije karakteristično samo za post-jugoslovenski kontekst, već je deo širih svetskih tendencija koje se odvijaju od kraja 80ih, prevashodno usled ukidanja istočnog bloka i prelaska na neoliberalni kapitalizam kako država blagostanja na Zapadu tako i bivših socijalističkih država, (koje se takođe usitnjuju na nacionalne političke jedinice), čime neoliberalni kapitalistički diskurs ustanovljuje svoju apsolutnu hegemoniju i postaje jedini okvir za interpretaciju kako dnevnih tako i istorijskih događaja.

Potpuno očekivano, u opštoj promeni društvenih i ekonomskih paradigmi, i normalizovanom neoliberalnom okviru, interpretacija narodnooslobodilačke borbe i izgradnje socijalističke Jugoslavije, zasnovana na socijalističkim društvenim vrednostima postaje ne samo nemoguća već i nepoželjna. Nasuprot tome, uspostavljajući kontinuitet sa vrednostima predratnog društveno-ekonomskog režima Jugoslavije, revizijom istorijskih narativa rehabilituju se ne samo kapitalistički društveni poredak, već i oni koji su ga branili, često saradnici okupatora i direktni zagovornici fašizma.

Na predstojećoj radionici bavićemo se tekstualnom i terminološkom analizom izabranih primera udžbeničkih lekcija iz različitih vremenskih perioda (savremeni period i SFRJ), gde ćemo detektovati promene u značenju ključnih termina poput antifašizma, fašizma, totalitarizma, itd, kao i upotrebu različitih govornih tendencija, stilskih figura i fraza uposlenih u interpretaciji istorijskih činjenica (isticanju, opravdavanju, zamagljivanju, dezavuisanju itd).
Deo radionice sprovodi se i kroz manuelnu/grafičku obradu kopiranih originalnih materijala čiji rezultat bi trebalo da bude štampani svezak.

Radni materijal – originalni udžbenici i metodologija rada temelji se na Biblioteci/projektu Istorije u raspravi - http://disputedhistories.irational.org/

Radionica je otvorena za sve zainteresovane iz Prijedora koji žele aktivno da se uključe u promišljanje istorijskih narativa i njihovu funkciju u savremenom društvenom kontekstu, bez obzira na stručnost i godine.

Mjesto: Centar za mlade “KVART”, Zanatska 13,79 000 Prijedor,

Vrijeme: 20, 21. i 22. decembar 2016.

Satnica:
Utorak, 20. decembar, 12– 16h
Srijeda, 21.. decembar, 12 – 16h
Četvrtak, 22. decembar, 12 – 16h

Način prijave: ime, prezime i godište poslati na e-mail adresu: kvartprijedor@gmail.com

Radionica Istorija u raspravi treba da posluži kao uvodni i orijentacioni deo projekta “Razokviravanje istorija” koji će se od kraja 2016. i tokom 2017. realizovati u saradnji organizacija ReEX (Beograd), Documenta (Zagreb), Kvart (Prijedor) i AKTIV (Kosovska Mitrovica) kroz niz taktičkih intervencija u domenu regionalnih kultura i politika sećanja, budeći interesovanje i razvijajući kapacitete svih zainteresovanih aktera i publike za kreativno konfrontiranje trendovima istorijskog revizionizma i povezanim hegemonim ideološkim okvirima skorašnjih istorijskih revizija.

Projekat Razokviravanje istorija podržan je od Evropske kulturne fondacije (ECF).




Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...