Skip to main content

POZIV NA RADIONICU “ISTORIJA U RASPRAVI,KLJUČNI TERMINI I FRAZE ISTORIJSKOG REVIZIONIZMA ”



Velike promene koje su usledile jugoslovenskim ratovima - formiranje nacionalnih država, kao i prelazak sa socijalističkog na kapitalističko društveno-ekonomsko uređenje, implicirale su ne samo novo tumačenje događaja iz istorije, već i suštinsko preoznačavanje ključne terminologije (fašizam, antifašizam, komunizam, slobodno, demokratsko, totalitarno, itd) kao osnovnog oruđa negacije i revizije dotadašnjeg istorijskog narativa.
Ovo terminološko preoznačavanje, međutim, nije karakteristično samo za post-jugoslovenski kontekst, već je deo širih svetskih tendencija koje se odvijaju od kraja 80ih, prevashodno usled ukidanja istočnog bloka i prelaska na neoliberalni kapitalizam kako država blagostanja na Zapadu tako i bivših socijalističkih država, (koje se takođe usitnjuju na nacionalne političke jedinice), čime neoliberalni kapitalistički diskurs ustanovljuje svoju apsolutnu hegemoniju i postaje jedini okvir za interpretaciju kako dnevnih tako i istorijskih događaja.

Potpuno očekivano, u opštoj promeni društvenih i ekonomskih paradigmi, i normalizovanom neoliberalnom okviru, interpretacija narodnooslobodilačke borbe i izgradnje socijalističke Jugoslavije, zasnovana na socijalističkim društvenim vrednostima postaje ne samo nemoguća već i nepoželjna. Nasuprot tome, uspostavljajući kontinuitet sa vrednostima predratnog društveno-ekonomskog režima Jugoslavije, revizijom istorijskih narativa rehabilituju se ne samo kapitalistički društveni poredak, već i oni koji su ga branili, često saradnici okupatora i direktni zagovornici fašizma.

Na predstojećoj radionici bavićemo se tekstualnom i terminološkom analizom izabranih primera udžbeničkih lekcija iz različitih vremenskih perioda (savremeni period i SFRJ), gde ćemo detektovati promene u značenju ključnih termina poput antifašizma, fašizma, totalitarizma, itd, kao i upotrebu različitih govornih tendencija, stilskih figura i fraza uposlenih u interpretaciji istorijskih činjenica (isticanju, opravdavanju, zamagljivanju, dezavuisanju itd).
Deo radionice sprovodi se i kroz manuelnu/grafičku obradu kopiranih originalnih materijala čiji rezultat bi trebalo da bude štampani svezak.

Radni materijal – originalni udžbenici i metodologija rada temelji se na Biblioteci/projektu Istorije u raspravi - http://disputedhistories.irational.org/

Radionica je otvorena za sve zainteresovane iz Prijedora koji žele aktivno da se uključe u promišljanje istorijskih narativa i njihovu funkciju u savremenom društvenom kontekstu, bez obzira na stručnost i godine.

Mjesto: Centar za mlade “KVART”, Zanatska 13,79 000 Prijedor,

Vrijeme: 20, 21. i 22. decembar 2016.

Satnica:
Utorak, 20. decembar, 12– 16h
Srijeda, 21.. decembar, 12 – 16h
Četvrtak, 22. decembar, 12 – 16h

Način prijave: ime, prezime i godište poslati na e-mail adresu: kvartprijedor@gmail.com

Radionica Istorija u raspravi treba da posluži kao uvodni i orijentacioni deo projekta “Razokviravanje istorija” koji će se od kraja 2016. i tokom 2017. realizovati u saradnji organizacija ReEX (Beograd), Documenta (Zagreb), Kvart (Prijedor) i AKTIV (Kosovska Mitrovica) kroz niz taktičkih intervencija u domenu regionalnih kultura i politika sećanja, budeći interesovanje i razvijajući kapacitete svih zainteresovanih aktera i publike za kreativno konfrontiranje trendovima istorijskog revizionizma i povezanim hegemonim ideološkim okvirima skorašnjih istorijskih revizija.

Projekat Razokviravanje istorija podržan je od Evropske kulturne fondacije (ECF).




Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...