Skip to main content

Realizovan performans koji tematizuje seksualno nasilje nad ženama u ratu, umjetnice Elme Selman



U petak, 16.12 2016. godine je u glavnoj šetalačkoj zoni u Prijedoru održan performans umjetnice Elme Selman u organizaciji Centra za mlde “KVART” iz Prijedora i Fondacije Friedrich Ebert BiH. Ova umjetnička intervencija u prostoru se sastojala iz instalacije od crvene vune postavljene u šetalačkoj zoni, u Ulici Kralja Petra I Oslobodioca, te kačenjem letaka sa izjavama žena žrtava seksualnog nasilja u ratu.

Neke od izjava koje su bile istaknute tokom performansa su: “Da odagnam strah od onoga što me eventualno čeka, znala sam zatvoriti oči i pokušati dočarati lik svoga sina.”, “Psihički i fizički me slomilo, postala sam sjena sebe”, “Stalno šutiš. Uvučeš se u neku tišinu srama i beznađa, jer…teško je riječima izraziti strahotu, a ni ljudi je ne vole čuti, pa šutiš…” i druge.

Teško je govoriti o nasilju i zločinima nad ženama, posebno seksualnim, a teško je i slušati. Ali je sasvim sigurno najteže i za žene i za društvo i za generacije koje dolaze, pretvarati se da se to nikada nije desilo.

Iako je temperature bila skoro ispod nule, veliki broj prolaznika i prolaznica je bio na ulicama. U direktnoj komunikaciji sa njima mogla se isčitati potreba da se ovo pitanje javno adresira I suosjećanje sa žrtvama. Događaj je protekao bez bilo kakvog incidenta,.


Kroz umjetničku intervenciju u javnom prostoru dotaknuli smo temu seksualnog nasilja i sa građanima Prijedora podsjetili da nasilje i zločini ne mogu i ne smiju biti zaboravljeni. Simboličke niti stradanja i dijelovi svjedočanstava žena žrtava seksualnog nasilja otvarali su dijalog na ulicama Prijedora. Većina prolaznika se složila da je potrebno o tome pričati. Da li je to dovoljno? Sasvim sigurno nije, i dok god su žene žrtve seksualnog nasilja marginalizirane, ušutkivane i stigmatizirane, naša borba i osvajanje javnog prostora se nastavlja. Svi smo odgovorni za društvo u kojem živimo!







Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion

Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom [1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje. Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera. Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu ...

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...