Skip to main content

Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava




Danas je 10. decembar, Međunarodni dan ljudskih prava. Ovaj dan se obilježava od dana kada je potpisana Opšta dekleracija o ljudskim pravima 1948. godine i kada je prvi put u istoriji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu, sigurnost....bez ikakvih razlika i izuzetaka. Okupili i okupile smo se ovdje da ukažemo na svakodnevno i učestalo institucionalno, društveno i individualno kršenje ljudskih prava građana i građanki. Osim toga, ovdje smo da kažemo da ove prakse moraju prestati, i da nećemo dalje samo posmatrati i sjediti skrštenih ruku na ove pojave.



Zahtjevi koje šaljemo sa ovog skupa vlastima i institucijama su:

1. Uvođenje kategorije lične invalidnine za osobe sa mentalnim poteškoćama

2. Prestanak policijske brutalnosti nad građanim i građankama, te oštro sankcionisanje pripadnika policije koji sprovode neopravdanu silu 

3. Izgradnja spomenika za djecu iz Prijedora, ubijenu 1992. i 1993. godine. 




Takođe, podržavamo naše saborce i saborkinje u drugim gradovima u BiH koji su danas izašli na ulice i na druge načine obilježili ovaj dan i ukazali na potrebu poštovanja ljudskih prava. Ovaj događaj su inicirali Centra za mlade „KVART“, Udruženje Prijedorčanki Izvor i Udruženje građana Oštra nula iz Banja Luke.


 





Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...