Skip to main content

Ulična akcija povodom Međunarodnog dana socijalne pravde

Neformalna grupa mladih "Za socijalnu pravdu" u saradnji sa Centrom za mlade " Kvart" je organizovala uličnu akciju povodom 20. februara, Međunarodnog dana socijalne pravde.

Cilj akcije je informisati građane i građanke o tome da javni budžeti trebaju biti transparentniji i da je potrebno veće učešće građana i građanki prilikom procesa donošenja gradskog budžeta. Tokom ove ulične akcije, aktivisti i aktivistkinje neformalne grupe "Za socijalnu pravdu" su izložili dokumente i statistike javnog budžeta Grada Prijedora kojim su prikazani potrošnja javnog budžeta za 2017. godinu i plan potrošnje budžeta za 2018. godinu, gdje smo ukazali na neravnomjernu potrošnju sredstava za stavke kabineta gradonačelnika za organizovanje različitih manifestacija, kupovina automobila i drugih troškova u odnosu na izdvajanja iz budžeta za podsticaj zapošljavanja mladih i otvaranje novih radnih mjesta, finansiranje javnih kuhinja ili drugih socijalnih davanja.


Iako je budžet grada Prijedora djelimično transparentan i sumarno je dostupan na zvaničnoj stranici grada Prijedora, smatramo da građani i građanke nisu dovoljno informisani o tome na koji način lokalne vlasti raspoređuju i troše novac javnog budžeta.
Sa druge strane, u prilog netransparentosti rada Gradske uprave govori i podatak da je Centar za mlade "KVART" tokom 2016. godine putem Zakona o slobodnom pristupu informacija pokušao dobiti na uvid detaljniju finansijsku dokumentaciju potrošnje stavke iz budžeta koja se odnosi na ostale nepomenute rashode- troškovi proslava, za koju je u 2015. godini predviđeno 250.000 KM. Iako već duže od godinu dana postoji sudska presuda u kojoj se nalaže Gradskoj upravi da dostavi zahtijevanu dokumentaciju, to se još uvijek nije desilo, jer prema riječima Gradske uprave, "fotokopiranje fiskalnih računa koja se odnose na navedenu budžetsku poziciju bio bi veoma obiman i nepotreban posao, i za njihove poslovne partnere nepoželjan posao".

Tokom ove akcije su dijeljeni leci sa slikovitim prikazom hrane uz jasnu poruku " Uskoro samo na papiru".
Zainteresovanost građana je bila u velikom broju, te i sama potreba da građani razgovaraju i kritikuju javni budžet.







Labels:

Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...
11 comments
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...
Post a Comment
Pročitajte više... »