Skip to main content

Studijska posjeta Memorijalnom centru Potočari - Srebrenica

Grupa mladih ljudi iz Prijedora u srijedu 28. marta posjetila je Memorijalni centar u Potočarima.
Kroz dvočasovno predavanje kustosa Hasana Hasanovića, koji je direktno pogođen tragedijom (brat blizanac mu je izgubio život) imali/e smo priliku da kroz prizmu profesionalizma i objektivnosti slušamo o počecima, političkim tokovima koji su doveli do kasnijih stradanja i užasa. Nakon hronološkog predočavanja situacije od strane pomenutog kustosa, pogledali/e polučasovni film koji uz originalne snimke prikazuje svu surovost rata i stradanja nevinih ljudi.

Odlukom visokog predstavnika u BiH  Volfganga Petriča, 25. oktobra 2000. godine trajno je određena zemljišna lokacija u Potočarima, opština Srebrenica za mezarje i spomen obilježje onima koji su stradali u julu 1995. godine u genocidu u Srebrenici. Nakon toga, 10. maja 2001. godine osniva se fondacija ''Srebrenica - Potočari'. Preko puta mezarja nalazi se ''fabirka akumulatora'' to je zgrada iz predratnog doba koju je u periodu 1994-1995 godine koristio holandski batarljon za svoje sjediste. Kasnije, visoki predstavnik Pedi Ešdaun 23. marta 2003. godine odredbom reguliše pomenutu lokaciju za potrebe ''Spomen obilježja Srebrenica-Potičari, spomen obilježje i mezarje.''
Memorijalni centar zvanično je otvorio bivši amrički predsjednik Bil Klinton u septembru 2003. godine. Danas službeni naziv ovog memorijla glasi: ''Memorijalni centar Srebrenica - Potočari, spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida 1995. godine. '' Memorijal se sastoji od sakralne i memorijalno-komercijalne komponente. U sakralnom dijelu se svake godine na dan obilježavanja genocida u srebrenici (11. juli) vrši ukop posmrtnih ostataka žrtava.






Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...