Skip to main content

Studijska posjeta Memorijalnom centru Potočari - Srebrenica

Grupa mladih ljudi iz Prijedora u srijedu 28. marta posjetila je Memorijalni centar u Potočarima.
Kroz dvočasovno predavanje kustosa Hasana Hasanovića, koji je direktno pogođen tragedijom (brat blizanac mu je izgubio život) imali/e smo priliku da kroz prizmu profesionalizma i objektivnosti slušamo o počecima, političkim tokovima koji su doveli do kasnijih stradanja i užasa. Nakon hronološkog predočavanja situacije od strane pomenutog kustosa, pogledali/e polučasovni film koji uz originalne snimke prikazuje svu surovost rata i stradanja nevinih ljudi.

Odlukom visokog predstavnika u BiH  Volfganga Petriča, 25. oktobra 2000. godine trajno je određena zemljišna lokacija u Potočarima, opština Srebrenica za mezarje i spomen obilježje onima koji su stradali u julu 1995. godine u genocidu u Srebrenici. Nakon toga, 10. maja 2001. godine osniva se fondacija ''Srebrenica - Potočari'. Preko puta mezarja nalazi se ''fabirka akumulatora'' to je zgrada iz predratnog doba koju je u periodu 1994-1995 godine koristio holandski batarljon za svoje sjediste. Kasnije, visoki predstavnik Pedi Ešdaun 23. marta 2003. godine odredbom reguliše pomenutu lokaciju za potrebe ''Spomen obilježja Srebrenica-Potičari, spomen obilježje i mezarje.''
Memorijalni centar zvanično je otvorio bivši amrički predsjednik Bil Klinton u septembru 2003. godine. Danas službeni naziv ovog memorijla glasi: ''Memorijalni centar Srebrenica - Potočari, spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida 1995. godine. '' Memorijal se sastoji od sakralne i memorijalno-komercijalne komponente. U sakralnom dijelu se svake godine na dan obilježavanja genocida u srebrenici (11. juli) vrši ukop posmrtnih ostataka žrtava.






Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...