Skip to main content

Smrt fašizmu, sloboda narodu!

U oktobru 1938. godine 15 000 Jevreja poljskog porijekla protjerano je iz Njemačke i iskrcano na poljskoj granici. Antisemitska poljska vlada odbila ih je primiti.
9. novembra svake godine obilježava se Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Ovaj datum je značajan jer je u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine nacistička Njemačka počela genocid nad jevrejskim narodom. Opljačkani su jevrejski domovi, trgovine, gradovi i sela. Zbog količine razbijenog stakla tokom ove noći ista je nazvana ”Kristalna noć” (Kristalnacht). Tokom ove noći ubijeno je više od 90 Jevreja, spaljeno 177 sinagoga. Oko 30 000 Jevreja je uhapšeno i odvedeno u koncentracione logore.
Nakon ovoga počeo je projekat progona svih ”neprijatelja njemačke države”. Progonjeni/e i ubijani/e su Jevreji, Romi, homoseksualci, kriminalci, ljudi sa poteškoćama u razvoju, politički disidenti/kinje, komunisti/kinje, socijalisti/kinje, španske republikanske izbjeglice. U suštini progonjeni/e su svi/e koji/e se nisu uklapali/e u ideju arijevskog njemačkog društva.
Današnja akcija je samo jedan u nizu napora Centra za mlade KVART Prijedor da u javnom prostoru ponosno i revnosno promovišu antifašističke vrijednosti i naslijeđe, te ukažu na značaj antifašističke borbe u vremenu kada se sve češće negiraju istorijske činjenice, aktuelni su revizionizam i zloupotreba antifašizama u promociji etnonacionalnih retorika politčkih lidera u Bosni i Hercegovini, a i šire.


Branko Ćulibrk, izvršni direktor Centra za mlade KVART iz Prijedora je naglasio da antifašistička borba nije samo dio istorije kada se borba vodila protiv okupatora, ona je godinama njegovana i slavljena kao odraz snažnog otpora protiv nepravde koja je učinjena mnogima i nakon Drugog svjetskog rata. „Fašizam je tokom godina mutirao, transformisao se i dobio obrise različitih razmjera koji je nažalost zahvatio i naše društvo. Na nama je da ga prepoznamo te hrabro i istrajno, ali prije svega solidarno, potiskujemo iz našeg društva. Naša moralna dužnost je da tekovine antifašizma slavimo i promovišemo njegove vrijednosti kako bismo živjeli pravednije i slobodnije živote, posebno u vremenu kada fašizam leti visoko na krilima mutiranih ideologija, ksenofobije, brutalnog kapitalizma i sličnih pojednostavljenih koncepata koji mobilišu mase kroz dobro razvijene mehanizme propagande.“
Borba protiv fašizma danas se ne smije zadržavati samo na održavanju sjećanja na slavnu, ali i tragičnu prošlost naših krajeva, već mora podrzumijevati borbu protiv sve većih socijalnih i klasnih razlika, ali i solidarnost sa svim potlačenima i borbu protiv privilegovanih.
„Zato danas stojimo uz sve neprivilegovane pripadnike i pripadnice našeg društva. Posebno mi iz Prijedora imamo obavezu prema Mladenu Stojanoviću, Muharemu Suljanoviću, Miri Cikoti, Esadu Midžiću i hiljadama drugih naših predaka da ne dopustimo da iznevjerimo njihove ideale za koje su dali život. Antifašistička borba i solidarnost su ključne u stremljenju ka razbijanju jednoumlja, ravnodušnosti i apatije okruženja u kojem živimo.“ dodao je Ćulibrk.
Smrt fašizmu, sloboda narodu!
Zamisli.ba

Comments

Popular posts from this blog

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKOM KAMPU

  Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. jula na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine  dobne starosti od  18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na  czmkvart@gmail.com  do 23. juna 2021 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i siguran rad. Očekujemo v

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKI KAMP

  Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 6. do 11. novembra na Mrakovici (Kozara), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine i Srbije dobne starosti od 18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, pripremati uličnu akciju, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na czmkvart@gmail.com do 30. oktobra 2020. Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i sig

Nagradni konkurs: Da li su ljudska prava samo slovo na papiru?

  Jedan od prvih članova deklaracije o ljudskim pravima glasi: Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vjeroispovijest, seksualno opredjeljenje, politično ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi statusi. Takođe, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili područja kom neka osoba pripada, bilo da je to područje nezavisno, pod starateljstvom ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.   Ključne vrijednosti ljudskih prava su: -ljudsko dostojanstvo -jednakost -sloboda -poštovanje -nediskriminacija -tolerancija -pravda -odgovornost   Iako su ove vrijednosti univerzalne ili bi trebalo da budu, u Bosni i Hercegovini se građani i građanke svakodnevno susreću sa oduzimanjem dostojanstva i osnovnih ljudskih prava. Pravda je teško dostižna ili je nepostojeća, a osobe i instituc