Skip to main content

Smrt fašizmu, sloboda narodu!

U oktobru 1938. godine 15 000 Jevreja poljskog porijekla protjerano je iz Njemačke i iskrcano na poljskoj granici. Antisemitska poljska vlada odbila ih je primiti.
9. novembra svake godine obilježava se Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Ovaj datum je značajan jer je u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine nacistička Njemačka počela genocid nad jevrejskim narodom. Opljačkani su jevrejski domovi, trgovine, gradovi i sela. Zbog količine razbijenog stakla tokom ove noći ista je nazvana ”Kristalna noć” (Kristalnacht). Tokom ove noći ubijeno je više od 90 Jevreja, spaljeno 177 sinagoga. Oko 30 000 Jevreja je uhapšeno i odvedeno u koncentracione logore.
Nakon ovoga počeo je projekat progona svih ”neprijatelja njemačke države”. Progonjeni/e i ubijani/e su Jevreji, Romi, homoseksualci, kriminalci, ljudi sa poteškoćama u razvoju, politički disidenti/kinje, komunisti/kinje, socijalisti/kinje, španske republikanske izbjeglice. U suštini progonjeni/e su svi/e koji/e se nisu uklapali/e u ideju arijevskog njemačkog društva.
Današnja akcija je samo jedan u nizu napora Centra za mlade KVART Prijedor da u javnom prostoru ponosno i revnosno promovišu antifašističke vrijednosti i naslijeđe, te ukažu na značaj antifašističke borbe u vremenu kada se sve češće negiraju istorijske činjenice, aktuelni su revizionizam i zloupotreba antifašizama u promociji etnonacionalnih retorika politčkih lidera u Bosni i Hercegovini, a i šire.


Branko Ćulibrk, izvršni direktor Centra za mlade KVART iz Prijedora je naglasio da antifašistička borba nije samo dio istorije kada se borba vodila protiv okupatora, ona je godinama njegovana i slavljena kao odraz snažnog otpora protiv nepravde koja je učinjena mnogima i nakon Drugog svjetskog rata. „Fašizam je tokom godina mutirao, transformisao se i dobio obrise različitih razmjera koji je nažalost zahvatio i naše društvo. Na nama je da ga prepoznamo te hrabro i istrajno, ali prije svega solidarno, potiskujemo iz našeg društva. Naša moralna dužnost je da tekovine antifašizma slavimo i promovišemo njegove vrijednosti kako bismo živjeli pravednije i slobodnije živote, posebno u vremenu kada fašizam leti visoko na krilima mutiranih ideologija, ksenofobije, brutalnog kapitalizma i sličnih pojednostavljenih koncepata koji mobilišu mase kroz dobro razvijene mehanizme propagande.“
Borba protiv fašizma danas se ne smije zadržavati samo na održavanju sjećanja na slavnu, ali i tragičnu prošlost naših krajeva, već mora podrzumijevati borbu protiv sve većih socijalnih i klasnih razlika, ali i solidarnost sa svim potlačenima i borbu protiv privilegovanih.
„Zato danas stojimo uz sve neprivilegovane pripadnike i pripadnice našeg društva. Posebno mi iz Prijedora imamo obavezu prema Mladenu Stojanoviću, Muharemu Suljanoviću, Miri Cikoti, Esadu Midžiću i hiljadama drugih naših predaka da ne dopustimo da iznevjerimo njihove ideale za koje su dali život. Antifašistička borba i solidarnost su ključne u stremljenju ka razbijanju jednoumlja, ravnodušnosti i apatije okruženja u kojem živimo.“ dodao je Ćulibrk.
Smrt fašizmu, sloboda narodu!
Zamisli.ba

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...