Skip to main content

Nagradni konkurs: Lični podaci – privatna ili javna svojina



Poslednjih mjesec dana građani i građanke Bosne i Hercegovine doživljavaju potpuno novu životnu situaciju.  Pandemija koronavirusa je postala globalna prijetnja. Iako novonastala situacija zahtijeva niz mjera koje bi suzbile pandemiju, ljudska prava i slobode u Bosni i Hercegovini se čak i u ovoj situaciji krše i nepoštuju.

Država, institucije i političari iskorištavaju pozicije moći i kao posljedicu toga svjedočimo diskriminaciji i ugrožavanju oboljelih kao i svih građana i građanki.
Jedan od takvih primjera je i javno objavljivanje ličnih podataka osoba koje su oboljele i prekršile mjere samoizolacije, a pod opravdanjem javnog interesa iako Zakon o zaštiti ličnih podataka nalaže drugačije.

Koliko je kolektiv važniji od ljudskih prava pojedinca? Da li vanredno stanje opravdava diskriminaciju? Kako odluke državnih institucija utiču na trenutni život građana.

Tema nagradnog konkursa je: „Ljudska prava u doba korone: Lični podaci –privatna ili javna svojina“

Dva najbolja rada će biti nagrađena sa po 60,00 KM. Konkurs ostaje otvoren do 28. aprila 2020. godine, do 12:00 časova.

Svoje radove šaljite na adresu: czmkvart@gmail.com


Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Svastika, Fylfot, Hakenkreuz, Wan, Gammadion

Pretpostavlja se da je motiv svastike prvi put upotrijebljen u neolitskoj Evroaziji. Postoje arheološke indikacije da se isti simbol nezavisno koristio u nativnim sjevernoameričkim kulturama. Najpoznatije ime ovog krsta sa četiri jednaka kraka koji su savijeni na određenim rastojanjima pod pravim uglom [1] jeste svastika. Značenje imena potiče od sanskritske riječi svasti, što bi prevedeno na savremene jezike značilo bogatstvo, sreća i dobro zdravlje. Čest prevod u literaturi jeste i blagostanje. Savremena antropologija i dalje zapaža učestalo korištenje ovog simbola u Indiji, posebno u sklopu ceremonija i svetkovina koje su mahom hinduističkog karaktera. Čuveni astronom i sekularni mislilac Carl Sagan u svom djelu ''Kometa'' izlaže teoriju zasnovanu na drevnom kineskom rukopisu u kojem su prikazani jednostavni crteži repa komete, na jednom od tih crteža je glava komete prikazana kao središte iz koje se odvajaju četiri prelomljene linije, koje se mogu ...