Skip to main content

Nagradni konkurs: DRUŠTVENA REAKCIJA NA MUŠKO NASILJE PREMA ŽENAMA

 Kada je u pitanju nasilje nad ženama, društvene politike i prakse kao što su neimenovanje muškaraca kao počinioca nasilja, umanjivanje težine zločina, sagledavanje nasilja kao individualni problem ili čak negiranja posljedica koje nasilje ostavlja na žene, mogu da kreiraju podržavajuće okolnosti i sredinu za nasilje muškaraca nad ženama. 

"Taktike" i "strategije" kojima se prikriva i opravdava muško nasilje utiču i vrlo često određuju način na koji se prima realnost i samim tim i naše reakcije, osjećanja i ponašanja.

Neke od tih taktika su:

-upotreba neutralnih termina "nasilje u porodici" ili "nasilje u partnerskom odnosu",

-dehumanizacija žrtve tj obezvređivanje žena i naglašavanje njihovih nedostataka, 

-okrivljivanje žrtve i prebacivanje odgovornosti na žene, 

-naturalizacija nasilja nad ženama

-predstavljanje muškog nasilja kao psihološki problem, a ne kao politički, ekonomski i socijalni. 

Društvo, država, institucije, javnost, mediji i svaki pojedinac treba da ima "politiku nulte tolerancije" na nasilje koje doživljavaju žene od muškaraca, bilo ono seksualno, fizičko ili psihološko. Praksa nam pokazuje da to i nije primjer kojim se društvo vodi, te žene doživljavaju osudu tamo gdje bi trebalo da dobiju podršku. 

Tema nagradnog konkursa je: 

DRUŠTVENA REAKCIJA NA MUŠKO NASILJE PREMA ŽENAMA!  

ŠTA TRAŽIMO?

-Britke i neustrašive kritike u vidu eseja ili bloga

-Tekstovi ne bi trebali biti duži od 1000 riječi

-Svi radovi moraju biti na lokalnom jeziku (BHSC)

-U obzir dolaze samo ranije neobjavljena djela

-Radove slati u doc.formatu

-Poslati sliku u .jpg formatu veličine do 2 MB

 Ne objavljujemo radove i sadržaj koji promovišu govor mržnje, eksploativne, seksističke,  fašističke ili rasističke ideje.

 Na konkurs se mogu prijaviti sve građanke i građani Bosne i Hercegovine.

 Dva najbolja rada će biti nagrađena sa po 60,00 KM. 

Konkurs ostaje otvoren do 31. marta  2021. godine, do 17:00 časova.

 Svoje tekstove šaljite na adresu: czmkvart@gmail.com.


Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...
Post a Comment
Pročitajte više... »

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     
200 comments
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...
Post a Comment
Pročitajte više... »