Skip to main content

Publikacija "Afirmativni pristup u psihoterapijskom radu sa LGBT osobama"


 Priručnik koji je pred vama predstavlja doprinos i napore Centra za mlade "Kvart" u borbi za prava lezbjeki, gejeva, biseksualnih, interpolnih i trans osoba u Bosni i Hercegovini, kao i doprinos poboljšanju mentalnog zdravlja LGBTI osoba. Onima za cilj da stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja pruži osnovne informacije o LGBTI identitetu, alate za savjetovanje, procjenu i intervencije, ali i ukazivanje na LGBTI afirmativnu praksu prilikom rada sa LGBTI klijentima. 

Američko udruženje psihijatara je 1973. godine uklonilo dijagnozu homoseksualnosti sa liste mentalnih oboljenja kao rezultat istraživanja koji su pokazali da je homoseksualnost normalna varijacija seksualnosti, a ne patološko stanje.

I pored ovoga, većina LGBT osoba zbog straha od neprihvatanja se ne autuje ni stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja, te se potencijalne teškoće u mentalnom zdravlju, depresija ili anksioznost pripisuju drugim faktorima, a ne ličnom osjećaju nepripadanja. 

Zbog toga je važno da imamo edukovane stručnjake iz oblasti mentalnog zdravlja koji mogu pružiti adekvatnu podršku i afirmativan pristup u radu sa LGBTI osobama, a ovaj priručnik ima za cilj da pruži opšta uputstva za rad sa LGBTI zajednicom.


Objavljivanje ovog priručnika je finansirano grantom „Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država“ nakon završenog projekta "Come together for higher chances of success".


 Na ovom linku možete da vidite i preuzmete priručnik.


Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...