Skip to main content

Noć u Trnopolju


Noć u Trnopolju predstavlja alternativnu komemoraciju čiji cilj jeste sjećanje na stradale u ovom logoru, ali i na sve civilne žrtve rata u BiH.

Noć u Trnopolju je ove godine bila posjećenija u odnosu na prethodne. I preovladavali su mlađi ljudi u publici, što nam je bila i osnovna ideja kada smo započeli ovu alternativnu komemoraciju, da to bude interaktivan program zbog kojeg će se okupljati mladi.
Događaj se održao, kao i svake prethodne godine, na autentičnom prostoru bivšeg logora. Publika sjedi na tepisima i raznim drugim prostirkama, u slabo osvijetljenom ambijentu, okolo se igraju mala djeca, nekada smo znali i večeru tu organizovati i spavanje pod otvorenim nebom do jutra.


U programu smo ove godine imali i četvoro naučnika iz oblasti sociologije, istorije, prava i prirodnih nauka. Prisutni su imali priliku da na školskom igralištu iza seoskog doma kulture prisustvuju razgovorima koji se veoma rijetko čuju u većim centrima.
U fokusu su nam ove godine bile činjenice i kako ih zaštititi od zloupotreba odnosno kako ih sačuvati kao trajno sjećanje na događaje iz devedesetih. O tome smo razgovarali sa Marijanom Stojčić iz beogradskog Centra za primijenjenu istoriju, Mujom Begićem iz Instituta za nestale osobe BiH i Jasminom Medićem iz Instituta za istoriju u Sarajevu. Publici je posebno zanimljivo bilo predstavljanje Muzeja ratnog djetinjstva i razgovor sa Franjom Šarčevićem, oni su dobili i najviše pitanja i komentara.


Centar za made „ KVART" je ovaj događaj organizovao u saradnji sa Fondacijom za izgradnju kulture sjećanja i Friedrich-Ebert-Stiftung Bosna i Hercegovina.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...