Skip to main content

Noć u Trnopolju


Noć u Trnopolju predstavlja alternativnu komemoraciju čiji cilj jeste sjećanje na stradale u ovom logoru, ali i na sve civilne žrtve rata u BiH.

Noć u Trnopolju je ove godine bila posjećenija u odnosu na prethodne. I preovladavali su mlađi ljudi u publici, što nam je bila i osnovna ideja kada smo započeli ovu alternativnu komemoraciju, da to bude interaktivan program zbog kojeg će se okupljati mladi.
Događaj se održao, kao i svake prethodne godine, na autentičnom prostoru bivšeg logora. Publika sjedi na tepisima i raznim drugim prostirkama, u slabo osvijetljenom ambijentu, okolo se igraju mala djeca, nekada smo znali i večeru tu organizovati i spavanje pod otvorenim nebom do jutra.


U programu smo ove godine imali i četvoro naučnika iz oblasti sociologije, istorije, prava i prirodnih nauka. Prisutni su imali priliku da na školskom igralištu iza seoskog doma kulture prisustvuju razgovorima koji se veoma rijetko čuju u većim centrima.
U fokusu su nam ove godine bile činjenice i kako ih zaštititi od zloupotreba odnosno kako ih sačuvati kao trajno sjećanje na događaje iz devedesetih. O tome smo razgovarali sa Marijanom Stojčić iz beogradskog Centra za primijenjenu istoriju, Mujom Begićem iz Instituta za nestale osobe BiH i Jasminom Medićem iz Instituta za istoriju u Sarajevu. Publici je posebno zanimljivo bilo predstavljanje Muzeja ratnog djetinjstva i razgovor sa Franjom Šarčevićem, oni su dobili i najviše pitanja i komentara.


Centar za made „ KVART" je ovaj događaj organizovao u saradnji sa Fondacijom za izgradnju kulture sjećanja i Friedrich-Ebert-Stiftung Bosna i Hercegovina.

Comments

Popular posts from this blog

“Obavještavamo Vas da je predmetno javno okupljanje, dozvoljeno opštim zakonskim aktima, kao jedno od zagarantovanih sloboda i prava građana Republike Srpske i BiH.”

Povodom javnog okupljanja održanog 19. januara 2014. godine koje je obuhvatalo Bogojavljensku litiju ulicama Prijedora i plivanje u rijeci Sani za krst časni, a zbog kojeg su mnoge ulice bile zatvorene za saobraćaj, Centar za mlade „KVART“ je tražio od CJB Prijedor dostavu akta kojim je ovaj skup regulisan. Iako nismo dobili navedeni akt, svakako smatramo interesantnim odgovor na naš upit.  Napominjemo da je Prijedor poznat po mnogim zabranama javnih okupljanja koja problematizuju pitanja odnosa prema proteklom ratu i dešavanjima u Prijedoru tokom tog perioda.  Cinizam ili ne, prosudite sami.     

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...