U
petak 13. februara, dan nakon tramvajske nesreće u kojoj je student Erdoan
Morankić preminuo, a četiri osobe povrijeđene stotine građana Sarajeva izašlo
je na proteste.
Narednih
pet dana hiljade građana, među kojima najviše srednjoškolaca, nastavilo je
višečasovne proteste uz zahtjeve za odgovornost, ostavke, povećanje sigurnosti
u javnom gradskom prevozu…
Već
drugog dana protesta pojavili su se transparenti srednjoškolaca koji su
aludirali da su mladi pod velikim pritiskom.
Ti
pritisci u nekim slučajevima, kako su nam rekli tokom protesta, dolaze od
razrednih starješina, a u nekim od direktora škola.
„Direktori
pojedinih sarajevskih škola zaključavaju vrata škole kako ne bismo mogli izaći
na proteste“, kaže nam Izabela, učenica jedne srednje škole u Sarajevu.
To
nije slučaj u njenoj školi, ali kaže da osjeća pritiske.
„Drago
mi je da kao srednjoškolka mogu da dam svoj glas i valjda imamo pravo na to.
Jer mi ćemo jednog dana da vodimo ovu državu. Zabrana izlaska na ulice je
suluda“, dodaje.
Desetine
njenih vršnjaka posvjedočilo je da trpe pritiske i zabrane.
„Razrednik
je prijetio da neće opravdati časove“, dodaje učenik jedne srednje škole.
Zbog
sve češćih optužbi na pokušaj gušenja protesta i zabrane učešća srednjoškolci
su na ulicama tražili od resorne ministarke Naide Hota-Muminović da napusti
ministarsku fotelju.
Zahtjevi
su uslijedili i nakon što je premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podnio ostavku
čime je pala cijela vlada.
„Hota
odlazi“, danima su uzvikivali studenti koji su transparentima poručivali
direktorima da neće da opravdaju izostanke sa časova, ali da opravdavaju smrt.
Hota-Muminović
je demantovala navode o slanju dopisa direktorima škola u kojima traži da se
učenici odvrate od učešća na protestima i da im se ta aktivnost zabrani.
“Želimo
jasno poručiti: Ministarstvo nije, niti će ikada biti prepreka vašem pravu da
tražite pravdu. Glas naših učenika je dokaz da ste naučili najvažniju lekciju,
lekciju o građanskoj hrabrosti i empatiji. Sve tvrdnje o navodnoj instrukciji
Ministarstva o kažnjavanju, legitimisanju ili ograničavanju slobode kretanja
učenika koji žele izraziti svoj protest su neistinite. Nikada nismo poslali
takav dopis školama”, navodi se u Facebook objavi ministrice
Hota-Muminović.
Ipak
srednjoškolci su, među kojim mnogi maloljetnici, nastavili insistirati na tezi
da pojedini direktori učenicima čak prijete i izbacivanjem iz škole.
Vijeće
roditelja Kantona Sarajevo (VRKS) pružilo je podršku srednjoškolcima i
apelovalo na menadžmente škola da imaju razumijevanja prema učenicima.
“VRKS,
će podržati svakog roditelja i svakog učenika i učenicu koji budu izrazili
želju da se priključe protestima! Pravo na slobodu okupljanja je važan element
u razvoju demokratske svijesti, ljudskih prava i vrijednosti svakog učenika i
učenice! Zbog toga, trebamo ih podržati u tome”, navode iz Vijeća
roditelja.
Konvencija
o pravima djeteta garantuje pravo srednkoškolcima na proteste
Pozivi
školama i Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo nije samo apel
na njihovu dobru volju već na poštivanje zakona.
Srednjoškolci
imaju pravo na protest i mirno izražavanje nezadovoljstva, koje je uslijedilo
nakon što je njihova vršnjakinja teško povrijeđena kada ju je pokosio tramvaj
dok je čekala javni gradski prevoz.
“Djeca,
odnosno maloljetnici, imaju pravo na slobodu mirnog okupljanja garantovanu
članom 15. Konvencije o pravima djeteta, koju je Bosna i Hercegovina
ratifikovala. To znači da mladi ljudi nisu izvan javnog života niti su lišeni
prava da izraze stav o pitanjima koja ih se tiču. Oni ravnopravno sa
punoljetnim licima imaju pravo da misle, da govore i da se mirno okupe”,
objašnjava advoaktica Jovana Kisin-Zagajac.
Dodaje
da im to pravo ne daje niti treba da uskrati škola, ono im pripada po međunarodnim
konvencijama koje je ova država potpisala.
“Odlazak
na miran protest ne može predstavljati disciplinski prekršaj primjenjujući ne
samo Konvenciju već i Zakon o srednjem obrazovanju KS. Ono što škola može
tretirati jeste izostanak sa nastave bez obzira da li je razlog protest,
rođendan ili odlazak ljekaru. Ako se učenici sankcionišu zato što su izrazili
stav, tada više ne govorimo o školskoj disciplini, nego o miješanju u pravo na
slobodu okupljanja”, dodaje Kisin-Zagajac.
Kaže i
da u demokratskom društvu mladi l ne uče građansku odgovornost samo iz
udžbenika. Ponekad je uče i na ulici kroz mirna i dostojanstvena javna
okupljanja.
“Sistem
koji to prepoznaje pokazuje snagu dok sistem koji to kažnjava pokazuje
nesigurnost. Javno izražavanje njihovih zahtjeva i stavova trebamo posmatrati
ne samo kao njihovo pravo već kao dio njihovog razvoja u odgovorne i svjesne
građane dok je dužnost i odgovornost svih nadležnih, ne da ih u tome spriječe,
već da ih pouče i obezbjede da pravo javnog okupljanja mladi upotrijebe na
miran i zakonit način bez prouzrokovanja bilo kojeg oblika štete”, zaključuje
Kisin-Zagajac.
Autor: Slađan Tomić
Comments
Post a Comment