Skip to main content

Konjic, Bugojno, Foča? - Zašto memorijalizacija boli?



Piše: Nikola Kuridža

Da, ubijali smo se, krvnički smo prekidali-e živote onih drugih i drugačijih. Nije nepoznato da je ljudska istorija zapravo istorija usavršavanja načina ubistva, konstruisanje što ubojitijeg oružja u svoj svojoj morbidnosti. Pokušali smo izbrisati postojanje nekoga, bez razloga, kao da za to može da postoji razlog.

Kada znamo da su nam ruke krvave, na način da smo direktno nekoga ubili-e, silovali-e, ponizili-e, izgladnjivali-e, uskratili-e mu/joj osnovno ljudsko dostojanstvo ili ''samo'' šutjeli-e o tome gdje su nečiji najbliži-e srodnici-e ostavljeni-e u masovnoj grobnici, veličali-e koordinatore-ice genocida, smatrali da je bolje o svemu šutjeti iako smo znali-e da je zločin protiv čovjeka zločin protiv ljudskosti u krajnjem obliku. Kada znamo da su nam ruke krvave mi ih bespoštedno peremo, nosimo rukavice i kada je izuzetno toplo, sakrivamo prste, ponekad i grizemo nokte. Ukoliko se desi da neki ljudi, koji znaju da krvave ruke mogu da budu izvor zaraze, razvoja novih bakterija ubijanja, virusa smrti kojeg od prošle infekcije nismo izliječili, pokušaju da nam zavrnu rukav i skinu rukavicu mi ćemo histerično da povlačimo naše rukave nazad preko krvavih šaka, nadajući se da će svo zlo koje trpimo u sebi na neki čudesni način da nestane i da će nekada neko da zaboravi koliko nismo bili ljudi.


Uklanjanje dostojanstvenih memorijala u Bugojnu, Konjicu i Foči, koji su postavljeni od strane građana i građanki za građane i građanke Bosne i Hercegovine, za one čija je krv na našim rukama, je bilo očekivano i nikoga nije iznenadilo. Jedno je jasno, da će oni-e koji-e su prošli-e kroz katarzu čišćenja svojih ruku i u fizičkom i u metaforičkom smislu, mnogo lakše da nastave da se bore za istinu i ljudsko dostojanstvo kao imperativ od onih čije su ruke još uvijek zaprljane i skliske, njima iz šaka klizi sve: dostojanstvo, moral i iskrenost prema drugima, ali što je još važnije prema sopstvenom biću.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...