U prijedorskom Domu penzionera u petak je upriličena debata na temu „Uloga popisa u otklanjanju diskriminacije „Ostalih“ i reformi Ustava BiH“. Gosti/šće na debati su bili: Osvit Seferović (Građanski front Ostalih), Damir Banović (Centar za političke studije), Maja Sahadžić (International University of Sarajevo) i Anes Makul (predsjdnik ACIPS-a).
Oragnizatori debate bili su UG Oštra Nula (Banja Luka) i Centar za mlade Kvart (Prijedor) kao dio Koalicije Jednakost koja za osnovni cilj ima ukidanje svih ustavnih i zakonskih diskriminacija u Bosni i Hercegovini baziranih na etničkoj pripadnosti.
Na ovoj debati istaknuto je da je predstojeći popis ispolitizovan i da je njegova osnovna funkcija zanemarena. Istaknuta su tri pitanja koja nisu ni obavezna a zanemareni svi drugi statistički podaci koji se u budućnosti mogu koristiti za kreiranje boljih politika u BiH. Zadnji popis u BiH je bio 1991. godine i danas se ti podaci koriste pri zapošljavanju u javnim institucijama gdje sve ide po nacionalnom ključu i gdje učestvuju samo tri konstitutivna naroda priznata Ustavom BiH.
Neizvršavanjem presude Evropski sud za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci koja je donesena sada već daleke 2009. godine svima je jasno da ne postoji politička volja da se status „Ostalih“ promjeni u BiH. Čak i poslije popisa ako se znatan broj građana/ki izjasni kao „Ostali“ ne znači da će se njihov status promijeniti. Međutim, to bi svakako dalo još jedan argument da se zagovaraju izmjene Ustava BiH po pitanju „Ostalih“ tj. sviju koji se ne osjećaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda (Srbi, Hrvati i Bošnjaci).
Interesantno je da ideja da BiH postane građansko društvo u kojoj će svako ima jednaka prava izaziva tako paničene reakcije kako od strane političara, vjerskih službenika, pa do muzičkih zvijezda i raznih kampanja koje propagiraju isključivo nacionalnu retoriku. Ispada da biti građanin/ka u 21. vijeku u BiH predstavlja veću opasnost nego neimaština i ekonomska propast u kojoj se trenutno BiH nalazi.
POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA FACEBOOK STRANICI.
Oragnizatori debate bili su UG Oštra Nula (Banja Luka) i Centar za mlade Kvart (Prijedor) kao dio Koalicije Jednakost koja za osnovni cilj ima ukidanje svih ustavnih i zakonskih diskriminacija u Bosni i Hercegovini baziranih na etničkoj pripadnosti.
Na ovoj debati istaknuto je da je predstojeći popis ispolitizovan i da je njegova osnovna funkcija zanemarena. Istaknuta su tri pitanja koja nisu ni obavezna a zanemareni svi drugi statistički podaci koji se u budućnosti mogu koristiti za kreiranje boljih politika u BiH. Zadnji popis u BiH je bio 1991. godine i danas se ti podaci koriste pri zapošljavanju u javnim institucijama gdje sve ide po nacionalnom ključu i gdje učestvuju samo tri konstitutivna naroda priznata Ustavom BiH.
Neizvršavanjem presude Evropski sud za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci koja je donesena sada već daleke 2009. godine svima je jasno da ne postoji politička volja da se status „Ostalih“ promjeni u BiH. Čak i poslije popisa ako se znatan broj građana/ki izjasni kao „Ostali“ ne znači da će se njihov status promijeniti. Međutim, to bi svakako dalo još jedan argument da se zagovaraju izmjene Ustava BiH po pitanju „Ostalih“ tj. sviju koji se ne osjećaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda (Srbi, Hrvati i Bošnjaci).
Interesantno je da ideja da BiH postane građansko društvo u kojoj će svako ima jednaka prava izaziva tako paničene reakcije kako od strane političara, vjerskih službenika, pa do muzičkih zvijezda i raznih kampanja koje propagiraju isključivo nacionalnu retoriku. Ispada da biti građanin/ka u 21. vijeku u BiH predstavlja veću opasnost nego neimaština i ekonomska propast u kojoj se trenutno BiH nalazi.
POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA FACEBOOK STRANICI.
Comments
Post a Comment