Skip to main content

POPIS ILI OTPIS

U prijedorskom Domu penzionera u petak je upriličena debata na temu „Uloga popisa u otklanjanju diskriminacije „Ostalih“ i reformi Ustava BiH“. Gosti/šće na debati su bili: Osvit Seferović (Građanski front Ostalih), Damir Banović (Centar za političke studije), Maja Sahadžić (International University of Sarajevo) i Anes Makul (predsjdnik ACIPS-a).

Oragnizatori debate bili su UG Oštra Nula (Banja Luka) i Centar za mlade Kvart (Prijedor) kao dio Koalicije Jednakost koja za osnovni cilj ima ukidanje svih ustavnih i zakonskih diskriminacija u Bosni i Hercegovini baziranih na etničkoj pripadnosti.

Na ovoj debati istaknuto je da je predstojeći popis ispolitizovan i da je njegova osnovna funkcija zanemarena. Istaknuta su tri pitanja koja nisu ni obavezna a zanemareni svi drugi statistički podaci koji se u budućnosti mogu koristiti za kreiranje boljih politika u BiH. Zadnji popis u BiH je bio 1991. godine i danas se ti podaci koriste pri zapošljavanju u javnim institucijama gdje sve ide po nacionalnom ključu i gdje učestvuju samo tri konstitutivna naroda priznata Ustavom BiH.

Neizvršavanjem presude Evropski sud za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci koja je donesena sada već daleke 2009. godine svima je jasno da ne postoji politička volja da se status „Ostalih“ promjeni u BiH. Čak i poslije popisa ako se znatan broj građana/ki izjasni kao „Ostali“ ne znači da će se njihov status promijeniti. Međutim, to bi svakako dalo još jedan argument da se zagovaraju izmjene Ustava BiH po pitanju „Ostalih“ tj. sviju koji se ne osjećaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda (Srbi, Hrvati i Bošnjaci).

Interesantno je da ideja da BiH postane građansko društvo u kojoj će svako ima jednaka prava izaziva tako paničene reakcije kako od strane političara, vjerskih službenika, pa do muzičkih zvijezda i raznih kampanja koje propagiraju isključivo nacionalnu retoriku. Ispada da biti građanin/ka u 21. vijeku u BiH predstavlja veću opasnost nego neimaština i ekonomska propast u kojoj se trenutno BiH nalazi.






POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA FACEBOOK STRANICI.

Comments

Popular posts from this blog

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKOM KAMPU

  Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. jula na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine  dobne starosti od  18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na  czmkvart@gmail.com  do 23. juna 2021 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i siguran rad. Očekujemo v

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKI KAMP

  Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 6. do 11. novembra na Mrakovici (Kozara), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine i Srbije dobne starosti od 18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, pripremati uličnu akciju, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na czmkvart@gmail.com do 30. oktobra 2020. Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i sig

Nagradni konkurs: Da li su ljudska prava samo slovo na papiru?

  Jedan od prvih članova deklaracije o ljudskim pravima glasi: Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vjeroispovijest, seksualno opredjeljenje, politično ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi statusi. Takođe, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili područja kom neka osoba pripada, bilo da je to područje nezavisno, pod starateljstvom ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.   Ključne vrijednosti ljudskih prava su: -ljudsko dostojanstvo -jednakost -sloboda -poštovanje -nediskriminacija -tolerancija -pravda -odgovornost   Iako su ove vrijednosti univerzalne ili bi trebalo da budu, u Bosni i Hercegovini se građani i građanke svakodnevno susreću sa oduzimanjem dostojanstva i osnovnih ljudskih prava. Pravda je teško dostižna ili je nepostojeća, a osobe i instituc