Skip to main content

OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MIRA

Mladi okupljeni oko platforme „Mladi za pomirenje“ koju čine organizacije Čisto srce, Opimisti i Kvart iz Prijedora i Kozarca su u subotu, 21.9.2013. godine zajednički obilježili Međunarodni dan mira. Obilježavanje je obuhvatalo krečenje grafita koji promovišu mržnju i netoleranciju, te izradu murala sa porukom mira, a organizovano je uz podršku Mreže mira i Savjeta Evrope.

Smatrajući da javni prostor treba da bude oslobođen neprihvatljivih poruka koje promovišu mržnju, netoleranciju i fašizam mladi Prijedora i Kozarca su odlučili da preuzmi inicijativu i jednostavno prekreče grafite sa ovim porukama. Osim slanja poruke na ovaj način, izrađen je i mini mural na području Starog grada u Prijedoru sa jasnom porukom mira i tolerancije. Ova akcija dobija poseban značaj kada se zna da je ovo prva samoorganizovana zajednička aktivnost mladih iz različitih etničkih zajednica sa područja grada Prijedora. Mladima Prijedora i Kozarca juče su se pridružili i mladi okupljeni oko programa Youth exchange: Diskrimination against racism.

Platforma „Mladi za pomirenje“ ima za cilj povećano učešće mladih na polju izgradnje mira i pomirenja u Prijedoru i BiH. Podržana je od strane Savjeta Evrope dok je ovu konkretnu aktivnost finansirala Mreža mira u BiH.

Međunarodni dan mira je ustanovljen 1981. godine rezolucijom 36/67 Generalne skupštine UN na dan početka njenog zasednja, koji se održavao svake godine trećeg utorka u septembru. Prvi Dan mira je obeležen u septembru 1982. Generalna skupština je 2001. jednoglasno usvojila rezoluciju 55/282, kojom je 21. septembar ustanovljen kao dan nenasilja i prekida vatre.

Ove godine se Međunarodni dan mira obiljažava u više od 30 gradova u Bosni i Hercegovini u organizaciji Mreže za izgradnju mira a u saradnji sa vise od 80 lokalnih organizacija.









POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE NA FACEBOOK PROFILU.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...