Skip to main content

Slučajnost ili ne?

Hava Tatarević iz Prijedora je izbubila šest sinova i muža koji su odvedeni iz sela Zecovi 1992. godine i čija tijela su pronađena u masovnoj grobnici Tomašici. Na osnovu toga Hava je stekla pravo na civilnu porodičnu invalidninu, ali nakon što je Minstarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS uložila žalbu zbog visine naknade koja joj je određena za jedno umjesto za sedam izgubljenih članova domaćinstva, ovo ministarstvo joj je potpuno oduzelo pravo na invalidninu, rješenjem o žalbi, dana 30.01.2014. godine. 
Naime Ministarstvo je utvrdilo da iako se iz izvedenih dokaza “izvodi zaključak da je dana 23.7.1992. godine u Opštini Prijedor iz mjesta Zecova odveden od strane nepoznatih naoružanih lica, suprug i šest sinova imenovane i da im se od tada gubi svaki trag”, iz izvedenih dokaza se “ne mogu utvrditi okolnosti pod kojima su oni nestali ili stradali” i “da li su navedena lica stradala u vezi sa ratnim operacijama ili je ubistvo posljedica izvršenog krivičnog djela nepoznatih počinilaca”. 
Razumijevajući da naš administrativni sistem u najmanju ruku nije savršen i da se nepravde dešavaju ovakvo obrazloženje izaziva sumnju da ovo jeste zlonamjerni pokušaj nastavka institucionalne diskriminacije nesrpskih civilnih žrtava. Posebno gorak osjećaj u ustima izazivaju gore citirane formulacije u kojima se insinuira da porodica Have Tatarević nije stradala u ratu već da su njihova ubistva posljedica izolovanog krivičnog djela, kao i insinuacija da je potrebno prije svega utvrditi identitet počinioca (imati osuđujuću presudu) kako bi pravo bilo priznato, što je protivno zakonskim odredbama o zaštiti civilnih žrtava rata. 
Nadamo se da ćemo uspjeti iskoristiti ovo predizborno vrijeme u kojem su institucije osjetljivije na pritisak civilnog društva i građana_ki te ukazati na nepravdu. Pozivamo i sve druge organizacije, međunarodne institucije kao i pojedinke_ce da reaguju u skladu sa svojim mogućnostima i nadležnostima.


Comments

Popular posts from this blog

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKOM KAMPU

  Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. jula na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine  dobne starosti od  18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na  czmkvart@gmail.com  do 23. juna 2021 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i siguran rad. Očekujemo v

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKI KAMP

  Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 6. do 11. novembra na Mrakovici (Kozara), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine i Srbije dobne starosti od 18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, pripremati uličnu akciju, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na czmkvart@gmail.com do 30. oktobra 2020. Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i sig

Nagradni konkurs: Da li su ljudska prava samo slovo na papiru?

  Jedan od prvih članova deklaracije o ljudskim pravima glasi: Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vjeroispovijest, seksualno opredjeljenje, politično ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi statusi. Takođe, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili područja kom neka osoba pripada, bilo da je to područje nezavisno, pod starateljstvom ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.   Ključne vrijednosti ljudskih prava su: -ljudsko dostojanstvo -jednakost -sloboda -poštovanje -nediskriminacija -tolerancija -pravda -odgovornost   Iako su ove vrijednosti univerzalne ili bi trebalo da budu, u Bosni i Hercegovini se građani i građanke svakodnevno susreću sa oduzimanjem dostojanstva i osnovnih ljudskih prava. Pravda je teško dostižna ili je nepostojeća, a osobe i instituc