Skip to main content

Obilježavanje "Međunarodnog dana mladih"

Juče je povodom “Međunarodnog dana mladih” na Malom gradskom trgu grupa "Mladi za pomirenje" koju čine organizacije Čisto Srce i Centar za mlade "KVART" iz Prijedora i Optimisti 2004 iz Kozarca u saradnji sa Fondacijom "Zajednički put" iz Prijedora organizovala obilježavanje Međunarodnog dana mladih.

 

U sklopu dijela programa koji je organizovala grupa "Mladi za pomirenje" imali ste priliku da poslušate izvođenja učenika/ca Muzičke škole "Savo Balaban" iz Prijedora, te poslušate čitanje poezije mladih prijedorskih pjesnikinja. Takođe, bila je otvorena izložba fotografija umjetnika/ca iz Prijedora i Tuzle. 

Nakon egzistencijalnih problema mladih, smatramo da je jedan od problema mladih i nemogućnost za aktivno učestvovanje u kulturnom životu. Ovom prilikom, željeli smo da afirmišemo mlade umjetnike/ce, da podstaknemo njihovu vidljivost prije svega u lokalnoj zajednici, a nadamo se i šire, te građanima/kama Prijedora ponudimo nešto raznovrsnije kulturno ljeto od onoga na koje su inače navikli.




Grupa “Mladi za pomirenje” ima za cilj uključivanje što većeg broja mladih ljudi iz Prijedora i Bosne Hercegovina u procese izgradnje međusobnog nacionalnog pomirenja, demokratizacije i ostvarivanja ljudskih prava. Ova platforma, kao i aktivnosti obilježavanje aktivnosti “Međunarodnog dana mladih”, podržavana je od Savjeta/Vijeća Evrope.


Ovom prilikom se zahvaljujemo i Fondaciji "Zajednički put"za uspješno realizovanu saradnju.


Album sa fotografijama može pogledati OVDJE.


Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...