Skip to main content

Ograničenje slobode – prevencija ili represija?


Počelo je, kako kažu,  „novo normalno“. Državnici su odlučili otpustiti malo lanac na  kojem su kratkom uzdom držali građane dva mjeseca. Dozvolili su nam da izadjemo malo iz kuće, prošetamo se,  udahnemo nade u naše ojađene živote. Uslužne djelatnosti postepeno rehabilitiraju ono što zovemo bosanskohercegovačkom privredom.


U Bosni i Hercegovini teško se nešto što bi trebalo služiti njenim građanima, s obzirom na to da se plaća iz naših džepova, ranije moglo okarakterizirati normalnim, pa je mučno shvatiti šta pomenuta kovanica podrazumijeva za građane, jer sasvim sigurno upućuje na nešto što nije inherentno balkanskom mentalitetu.  Iz ovoga se, normalno, izuzimaju politički dužnosnici koji su nastavili marljivo i revnosno skrbiti se za opće blagostanje kolektiviteta. Njihovog, normalno. Nastavili su zalagati se za što ugodniju, sigurniju, mirniju, zdraviju životnu atmosferu. Njihovu, normalno.


Suspenzija jednog od temeljnih Ustavom zagarantiranih ljudskih prava, slobodu kretanja, upravo zbog toga jer je ono fundamentalno, prije se može shvatiti kao zahtjev za servilnošću nego borba za naše dobro. Ustvari, borba je to za očuvanje političkih pozicija moći, odraz državne nekompetencije i nespremnosti državnog zdravstvenog sistema da odgovori na prijetnje pred kojim smo se našli. Ovo nije bila prevencija transmisije virusa već prevencija urušavanja njihovih povlaštenih položaja.  Ovakva diktatura, pored one preporučene sanitane, bila je izgleda, jedino logičko rješenje koje se nametalo.  Jasno je da niti brojni dobrostojeći europski zdravstveni sistemi to ne bi lako uspjeli ali materijalna i etička deprivacija kakva vlada kod nas, teško se nalazi u europskom krugu.


Iako su brojni psiholozi upozoravali da bi ovakve represivne mjere koje se odnose na slobodu kretanja mogle biti kontraproduktivne i polučiti negativne efekte kada je u pitanju ljudsko zdravlje, donosioci odluka jasno su se na to oglušili. Znali su da će to građani olako prihvatiti baš kao što godinama unazad prihvataju njihova obećanja o boljoj budućnosti. I pored svih probelema sa kojima se i inače suočavamo, ovakvo ponašanje prema građanima jačalo je u meni nepovjerenje u vlast i osjećaj da smo u stvari prepušteni sami sebi, na milost i nemilost sudbine. Građanska odanost i pokornost je, čini se, nešto na šta vladajuća garnitura može računati a mi, građani, na to da ćemo teško uživati dostojanstven život. To je naša realnost, navika, fatum. Naše normalno.

Mjere popuštanja restriktivnih odredbi, koje znače veću koncetraciju ljudi na jednom mjestu, već su nastupile a još uvijek  je u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine na snazi policijski sat. Čemu i kako on služi ako uz ove relaksirane mjere sad imamo cijeli dan na raspolaganju za potencijalnu razmjenu virusa? Zašto dozvola za rad vjerskim objektima a ne recimo vrtićima, školama ili rad u punom kapacitetu ostalih javnih institucija?  Demonstracija moći, apsurda ili samo naše normalno? Najprije ovo potonje.

Mi, građani, postali smo taoci defetističkog razmišljanja, indolentnosti i perpetuiranih političkih izbora. Ako ovako nastavimo, ostat ćemo sami sebi najveći neprijatelji i krivci za zlu kob koja nas je snašla. Politički predstavnici naše su ogledalo a naš način razmišljanja samo njihov isproban, uspješan recept.

Maja Đapo

Comments

Popular posts from this blog

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKOM KAMPU

  Centar za mlade Kvart organizuje   Antifašistički kamp   na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od  1. do 6. jula na Mrakovici (Kozara),  a pravo učešća imaju sve osobe iz  Bosne i Hercegovine  dobne starosti od  18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na  czmkvart@gmail.com  do 23. juna 2021 . Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni najkasnije 48 časova nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i siguran rad. Očekujemo v

POZIV ZA UČEŠĆE NA ANTIFAŠISTIČKI KAMP

  Centar za mlade Kvart organizuje Antifašistički kamp na Kozari i tim povodom poziva sve zainteresovane antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 6. do 11. novembra na Mrakovici (Kozara), a pravo učešća imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine i Srbije dobne starosti od 18 do 30 godina . Učesnice i učesnici će kroz šestodnevni program kampa proći mnogobrojne radionice, predavanja, obilaske spomenika, učestvovati u diskusijama, pripremati uličnu akciju, bolje će se upoznati sa političkom snagom antifašizma danas i ulogom mladih u revoluciji. Prijave možete slati na czmkvart@gmail.com do 30. oktobra 2020. Odabrani učesnici i učesnice će biti obaviješteni 24 časa nakon isteka roka za prijave. Troškove puta, smještaja i hrane snosi Centar za mlade Kvart. Takođe, organizator kampa će pratiti preporučene epidemiološke mjere i osigurati bezbjednost učesća na kampu, obezbijediti maske i sredstva za dezinfekciju, te će biti osiguran prostor za distancu i sig

Nagradni konkurs: Da li su ljudska prava samo slovo na papiru?

  Jedan od prvih članova deklaracije o ljudskim pravima glasi: Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste kao što je rasa, boja kože, pol, jezik, vjeroispovijest, seksualno opredjeljenje, politično ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi statusi. Takođe, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili područja kom neka osoba pripada, bilo da je to područje nezavisno, pod starateljstvom ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.   Ključne vrijednosti ljudskih prava su: -ljudsko dostojanstvo -jednakost -sloboda -poštovanje -nediskriminacija -tolerancija -pravda -odgovornost   Iako su ove vrijednosti univerzalne ili bi trebalo da budu, u Bosni i Hercegovini se građani i građanke svakodnevno susreću sa oduzimanjem dostojanstva i osnovnih ljudskih prava. Pravda je teško dostižna ili je nepostojeća, a osobe i instituc