Skip to main content

Ograničenje slobode – prevencija ili represija?



Jedno od Ustavom zagarantovanih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini je sloboda kretanja. Međutim, postoje situacije koje zahtijevaju mjere u cilju zaštite građana i građanki. A gdje je granica? U već previše podijeljenoj državi, policijski čas i mjere sigurnosti nemaju isto značenje u svim dijelovima BiH. Dok je u jednom dijelu države policijski čas još uvijek na snazi, u drugom dijelu, Federaciji BiH, policijski čas je ukinut 24. aprila.

Kako ograničenje slobode utiče na vas? Koje su posljedice uvođenjem restriktivnih mjera ograničenja slobode? Koliko su ove mjere opravdane i da li vjerujete vlastima i institucijama?
Da li smo kao društvo već prihvatili represivne mjere kao normu?


Tema nagradnog konkursa je: Ograničenje slobode – prevencija ili represija?

ŠTA TRAŽIMO?
-Britke i neustrašive kritike u vidu eseja ili bloga
-Tekstovi ne bi trebali biti duži od 1000 riječi
-Svi radovi moraju biti na lokalnom jeziku (BHSC)
-U obzir dolaze samo ranije neobjavljena djela
-Radove slati u doc.formatu
-Poslati sliku u .jpg formatu veličine do 2 MB

Ne objavljujemo radove i sadržaj koji promovišu govor mržnje, eksploativne, seksističke, fašističke ili rasističke ideje.

Dva najbolja rada će biti nagrađena sa po 60,00 KM. Konkurs ostaje otvoren do 12. maja 2020. godine, do 12:00 časova.

Svoje tekstove šaljite na adresu: czmkvart@gmail.com.

Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Prijavi se na šesti Antifašistički kamp!

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...
Post a Comment
Pročitajte više... »

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...
Post a Comment
Pročitajte više... »