Skip to main content

Održana edukacija za stručnjake/inje pomagačkih profesija

 


sklopu projekta "Come together  for higher chance of success” kojeg finansira Američka ambasada u Bosni i Hercegovini realizovali smo edukacije za stručnjake/inje pomagačkih profesija koje su imala za cilj jačanje kapaciteta predstavnika/ca institucija, ali i civilnog sektora za dalji rad sa LGBTI osobama kao i stvaranje jače institucionalne i društvene mreže podrške prema LGBTI osobama.

Edukacija je nosila naziv "Afirmativni pristup u psihoterapijskom radu sa LGBTI osobama", a učesnici/e edukacije su bili stručnjaci/kinje pomagačkih profesija iz Prijedora i Banja Luke koje su činili/e psihološkinje, socijalne radnice, pedagoškinje, psihoterapeuti/psihoterapeutkinje. Učesnici/e su bili/e predstavnici institucija, kao što su Centar za mentalno zdravlje, Centar za medicinu rada i sporta, Centar za socijalni rad psiholozi u srednjim školama, ali i predstavnici/e civilnog sektora.

Predavačica je bila Iva Žegura, klinička psihološkinja i geštalt terapeutkinja iz Zagreba, sa preko 20 godina radnog iskustva sa LGBTI zajednicom i održanim brojnim treninzima koji su imali za cilj edukaciju stručnog kadra i senzibilizacija u radu sa LGBTI osobama. Teme koje su se obrađivale su: Seksualnost, seksualna orijentacija i rodni identiteti, istorijski razvoj stavova prema LGBTI populaciji, kao i depatologizacija seksualnih identita i orijentacija. 

U sklopu edukacije odrađena je Živa biblioteka, sa različitim LGBTI knjigama, sa kojom se većina učesnika/ca susrela po prvi put, te su izjavili da je im je ovaj segment edukacije bio jako koristan i interesantan.

Nakon završenih edukacija učesnici/e su izrazili zadovoljstvo zbog ukazane prilike za učešće u edukaciji, te su izrazili/e interes za dalju saradnju u cilju unapređenja kvaliteta života LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...