Skip to main content

Protestnom šetnjom u Prijedoru obilježen Međunarodni dan ljudskih prava



Međunarodni dan ljudskih obilježava se od 1950. godine na dan kada je dvije godine ranije potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i po prvi put u istoriji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost…bez ikakvih razlika.

Aktivisti i aktivistice Centar za mlade „KVART“ i Udruženja Prijedorčanski Izvor iz Prijedora održali su  danas protestnu šetnju povodom Međunarodnog dana ljudskih prava. Cilj akcije je skretanje pažnje sve češće prakse kršenja ljudskih prava, a neke do poruka na protestu su bile „ Pravo građana/ki  ispred ličnih interesa polituiča/ki“, „Pravo na posao bez obzira na pol, seksualno, političko, stranačko opredjeljenje“, „ Imamo pravo na istinu, pravdu, jednakost i sigurnost“.

„Svakodnevno kršenje ljudskih prava je postala praksa koja mora prestati! Ljudi su svakodnevno izloženi diskriminaciji, nasilju, segregaciji i drugim oblicima marginalizacije kako od strane institucija i političara i političarki, tako i od strane drugih građana i građanki Bosne i Hercegovine. Živimo u društvu gdje su ugrožena mnoga ljudska prava od onih osnovnih prava, kao što je pravo na život, slobodu i sigurnost, pa preko drugi socijalnih, ekonomskih i političkih prava.“ izjavio je Branko Ćulibrk, aktivista Centra za mlade KVART iz Prijedora.

Aktivistica Centra za mlade KVART Nikolija Matić je istakla da akcijom u javnom prostoru podizemo svijest građana o njihovim pravima.

„Današnja akcija ima za cilj  podizanje svijesti građana o njihovim pravima , jer borba za ljudska prava  treba da traje cijelu godinu.  Vrlo je nezahvalno izabrati samo par problema u moru problema sa kojim se današnje društvo nosi“.

„Bosna i Hercegovina, iako je potpisnica različitih konvencija čije prakse su obavezujuće, još uvijek pruža nejednak tretman svojim građanima i građankama. U zemlji cvjetaju kriminal i korupcija, osporeno je pravo na javno okupljanje, prijeti nam ekološka katastrofa, a praksa vladavine prava je na vrlo niskom nivou. Svakodnevno smo svjedoci ozbiljnih kršenja i uskraćivanja prava i sloboda različitim grupama ljudi od radnika i radnica, osobama sa invaliditetom, Romima i Romkinjama, osobama sa poteškoćama u razvoju, LGBTI osobama, ljudima u pokretu i mnogim drugim grupama koje su već dodatno marginalizovane i diskriminisane svojim položaj u društvu.

Današnji dan je primjer prakse kako bismo trebali postupati u mnogim slučajevima kada nam se uskraćuju naša prava, te je apel svim građanima i građanka da se bolje informišu o svojim pravima i da se istrajno i hrabro zauzimaju za sebe u svim situacijama u koje ih sistem i društvo stavljaju u nepovoljan društveni položaj.“ dodao je Ćulibrk.

Comments

Popular posts from this blog

Prijavi se na "Malu Školu Kritičkog Promišljanja Prošlosti"

  Da li ste zainteresovani da čujete i drugu stranu prošlosti? Da li vjerujete svemu što učite u školi? Koliko vas je formalno obrazovanje podsticalo na kritičko razmišljanje i kako politika utiče na to što učite? Ukoliko želite da propitate ova pitanja, prijavite se za učešće na  "Malu školu kritičkog propitivanja prošlosti"  koja će se održati od  15-17.11.2024. godine u Prijedoru. Pravo na učešće imaju osobe sa područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore starosti  od 16 do 30 godina.  Krajnji rok za prijave:  08.11.2024. Formular za prijavu je na sledećem  linku: link za prijavu Učesnici_e će kroz dvodnevnu radionicu imati priliku da se upoznaju sa osnovnim teorijskim konceptima tranzicione pravde, društvenim iskustvima prevazilaženja traumatične prošlosti, razvijanjem kritičkog razmišljanja prema društveno-političkim dešavanjima u prošlosti, te kako pojedinac/ka mogu da doprinesu navedenim procesima. Takođe, učesnic...

Kultura sjećanja kao poticaj na govor mržnje

  Kultura sjećanja (kultura pamćenja), predstavlja način na koji osoba, društvo ili određena grupa čuva i prenosi sjećanja na prošlost. To uključuje simboličko nasljeđe, očuvanje istorije, identiteta, i kulturne baštine predstavljeno u tekstovima, spomenicima, svetim spisima i drugim motivima koji služe kao tumačenja koja se odnose na to što se dogodilo u prošlosti. Učenje o prošlosti treba da bude zasnovano na više perspektiva i izvora.  −        Kulturu sjećanja ne čini obrada jednog događaja, već ona funkcioniše kao kaleidoskop – kroz obradu različitih istorijskih događaja i perioda, nudi se određena relativno cjelovita reprezentacija istorije, odnosno istorijskog toka – dodala je sociološkinja Marijana Stojčić i napomenula da se kultura sjećanja odnosi na multidisciplinarnu naučnu oblast koja se bavi proučavanjem individualnih i kolektivnih slika prošlosti i mehanizama njihovog društvenog prenošenja. Kultura pamćenja se ne koristi odgovorn...

Kultura sjećanja

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...