Centar za mlade "KVART" Prijedor

  Kako se kreiraju društvene podjele i zašto nas zvanične politike sjećanja rijetko uče da postavljamo prava pitanja? U svijetu u kojem se istorija često koristi kao alat za polarizaciju, a politički narativi nameću isključive istine, postalo je nužno pronaći nove načine da razumijemo prošlost kako bismo znali da živimo u sadašnjosti. Centar za mlade „Kvart“ i ove godine organizuje " Malu školu kritičkog promišljanja prošlosti" , koja će se održati od 28. oktobra do 1. novembra 2026. godine u Prijedoru . Pozivamo mlade (od 18 do 30 godina) iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore da nam se pridruže i kroz pet dana intenzivnog rada preispitaju uobičajene šablone i politike sjećanja. Ovogodišnji koncept Male škole kritičkog promišljanja prošlosti osmišljen je tako da poveže lično iskustvo, scenski izraz, teorijsku analizu i terenski obilazak: Teatar potlačenih (dr Vincent Du): Program otvaramo dvodnevnim radionicama sa dr Vincentom Duom sa Univerziteta...

Kad govorimo o kulturi sjećanja, često imamo osjećaj da govorimo o nečemu što pripada prošlosti. Arhivima. Obljetnicama. Spomenicima. Datumima koje svake godine obilježimo, položimo cvijeće i nastavimo dalje. Ali kultura sjećanja nikada nije samo pitanje prošlosti. Ona određuje kakvo društvo živimo danas i kakvo ćemo ostaviti onima koji dolaze poslije nas. Zato mi se već danima vraća misao povjesničarke Dubravke Stojanović da je “ naša prošlost neizvjesnija od budućnosti” . Budućnost tek treba ispisati. Prošlost se, međutim, svakodnevno pokušava interpretirati i mijenjati tako da ide u korist političkim narativima. Mijenjaju se značenja, interpretiraju stradanja. Mijenja se ono što društvo odluči pamtiti, ali još više ono što odluči prešutjeti. Upravo zato kultura sjećanja nikada nije neutralna. Ona je politički izbor. Na Kampu Kozarac, posvećenom suočavanju s prošlošću, razgovarali smo o politikama sjećanja, revizionizmu, sudski utvrđenim činjenicama, odgovornosti institucija i pitanj...

  Dobrodošli na 7. regionalni Antifašistički kamp u Kozarcu! ✊ Tražiš prostor gdje se otvoreno govori o kritičkom mišljenju, preispituje stvarnost i gradi solidarnost? Centar za mlade KVART te poziva da budeš dio sedmog Antifašističkog kampa! 🔍 Šta je Antifašistički kamp i zašto je ove godine poseban? Ove godine okupljamo mlade (18–30 godina) iz Bosne i Hercegovine i susjednih država (Srbija, Hrvatska i Crna Gora)  koji žele dublje da razumiju društvene mehanizme prošlosti i sadašnjosti. ✨ Posebnost ovogodišnjeg kampa: Ovaj kamp donosi sjajan spoj teorije i praktičnog iskustva na terenu, ali i jednu posebnu novost! Dio ovogodišnjih predavača i predavačica biće upravo učesnici i učesnice iz prethodnih godina . Oni koji su rasli kroz naš program sada se vraćaju u novoj ulozi kako bi, zajedno sa ostalim stručnjacima, podijelili svoje znanje, aktivistička iskustva i inspirisali novu generaciju mladih ljudi.  🧠 Šta te čeka kroz program? Kritičke refleksije i vršnjačka eduka...

Poziv mladima iz regiona: Postani dio 17. regionalnog Kampa Kozarac! Kako razgovarati o prošlosti koja nas i dalje opterećuje, a da pritom ne upadnemo u zamke starih podjela? Kako graditi prostore u kojima se različita iskustva uvažavaju, a solidarnost postaje temelj zajedničkog djelovanja? Odgovore na ova pitanja već godinama tražimo i stvaramo zajedno, na terenu, kroz dijalog i solidarnost. Centar za mlade KVART sa ponosom vas poziva na 17. regionalni Kamp Kozarac , koji će se održati od 1. do 6. jula 2026. godine . Ovaj kamp već sedamnaesti put zaredom postaje tačka susreta za mlade osobe starosti od 16 do 30 godina koje dolaze iz Bosne i Hercegovine, kao i iz susjednih zemalja, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Kroz šest dana intenzivnog i pažljivo osmišljenog programa, otvaramo prostor za iskrene razgovore o ratnoj prošlosti i zajednički propitujemo kako graditi kulturu sjećanja zasnovanu na dijalogu, uvažavanju i solidarnosti. Šta podrazumijeva program kampa? Kamp Kozarac nije koncip...

  Menstrualno siromaštvo u Bosni i Hercegovini i dalje je ozbiljan, ali nedovoljno adresiran problem. Tema menstruacije često je obavijena tabuuima i stigmom, zbog čega se o njoj rijetko govori otvoreno bilo u porodici, školama ili javnom prostoru. Takva tišina dodatno produbljuje nerazumijevanje i otežava sistemska rješenja. Uz to, Bosna i Hercegovina se posljednjih godina suočava s izraženom inflacijom i rastom troškova života, dok kupovna moć građana i građanki kontinuirano opada. U takvim okolnostima, higijenske potrepštine postaju dodatni finansijski teret, posebno za žene i djevojčice iz socijalno ugroženih porodica. Menstrualno siromaštvo tako postaje spoj ekonomskog pritiska, društvene stigme i institucionalne nebrige pitanje dostojanstva, zdravlja i osnovnih ljudskih prava. Razgovarali smo sa Željkom Umičević predstavnicom Helsinškog parlamenta građana Banja Luka I Inicjative Građanke za ustavne promjene koja ističe da je Menstrualno siromaštvo pitanje ljudskih prava...

  U petak 13. februara, dan nakon tramvajske nesreće u kojoj je student Erdoan Morankić preminuo, a četiri osobe povrijeđene stotine građana Sarajeva izašlo je na proteste. Narednih pet dana hiljade građana, među kojima najviše srednjoškolaca, nastavilo je višečasovne proteste uz zahtjeve za odgovornost, ostavke, povećanje sigurnosti u javnom gradskom prevozu… Već drugog dana protesta pojavili su se transparenti srednjoškolaca koji su aludirali da su mladi pod velikim pritiskom. Ti pritisci u nekim slučajevima, kako su nam rekli tokom protesta, dolaze od razrednih starješina, a u nekim od direktora škola. „Direktori pojedinih sarajevskih škola zaključavaju vrata škole kako ne bismo mogli izaći na proteste“, kaže nam Izabela, učenica jedne srednje škole u Sarajevu. To nije slučaj u njenoj školi, ali kaže da osjeća pritiske. „Drago mi je da kao srednjoškolka mogu da dam svoj glas i valjda imamo pravo na to. Jer mi ćemo jednog dana da vodimo ovu državu. Zabrana izlaska na ...

"Dečiji centar" Zaječar raspisuje javni poziv za učešće srednjoškolaca/ki u regionalnom projektu "Kamenčići u džepu" koji se realizuje u saradnji sa Centrom za mlade "KVART" Prijedor iz Bosne i Hercegovine, uz podršku Ekumenske inicijative žena Omiš.  "Kamenčići u džepu" je projekat koji kroz pozoriše, dijalog i lične priče njeguje kulturu sjećanja i gradi empatiju među mladima iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Ukoliko te interesuju pozorište, društveni angažman, kultura sjećanja i ljudska prava, prijavi se na linku u opisu profila.  Imaćeš priliku da upoznaš mlade iz Zaječara, učestvuješ u radionicama dijaloga i razbijanja predrasuda, prođeš obuku za vođenje intervjua, učestvuješ u kreativnoj i scenskoj obradi prikupljenog materijala, budeš dio procesa stavaranja predstave "Kamenčići u džepu" i organizovanja "Festivala sećanja" u Zaječaru.  Rok za prijave je 20.02.2026, a možete se prijaviti na sledećem linku  PRIJAVI SE    

Krivotvorine faktografije i istoriografije često prate potpuno prazne i falsifikovane metafore i metonimije. Kvaziumjetnost, pseudostvaralaštvo, uvijek se može lako prepoznati. Ne treba posebna pamet da se uoči taj šablon razmišljanja i “dobar fol” koji uvijek kupuje najsujetniju publiku. U tren oka eto još jednog ogledala pred slikom i prizorom zbilje. I onda još jednog, nasuprot tome, a to drugo postavlja publika. Čist falsifikat stvarnosti izaziva u publici uvijek istu reakciju - publika postavlja svoje ogledalo. U toj novoj slici, ma koliko sjećanje i pamćenje bili mutni, magično suočavanje sa falsifikovanom simbolikom prošlosti dešava se na bezbjednoj distanci. Promatra se prošlost koja nikad nije postojala, za potrebe izmišljanja bolje prošlosti, a to je postupak u kome se dubina mraka naziva još i pragom vidljivosti. Da li to pomaže transformacije svijesti u ego, morala u superego, sopstva u – pardon my Bosnian – identitet, entitet ida, to malo ko zna. Ovo su ionako prosto...

U Bosni i Hercegovini, gotovo tri decenije nakon rata, sjećanje na prošlost i dalje ima presudnu ulogu u oblikovanju sadašnjosti. Na svakom koraku prisutni su spomenici, murali i obilježja koji svjedoče o patnji i stradanju, ali i o podjelama koje nisu nestale. Upravo zbog toga tranzicijska pravda nije samo pitanje sudova i presuda, već i suočavanja s načinom na koji se društvo sjeća. U tom procesu, mladi imaju ključnu ulogu jer su generacija koja nasljeđuje prošlost, ali i potencijal da je promijeni. Mladi u BiH odrastaju u okruženju u kojem se o prošlosti govori selektivno - kroz školske udžbenike, porodične priče ili lokalne medije, gdje često dominiraju jednostrani narativi. Zbog toga je kritičko promišljanje prošlosti od suštinske važnosti. Programi poput škole tranzicijske pravde omogućavaju mladima da prepoznaju kako se kroz simbole, jezik i spomenike oblikuje kolektivno sjećanje. Kroz takva iskustva, mladi uče da prošlost nije samo ono što se desilo, već i ono kako se o njoj go...

  Da li vjeruješ svemu što učiš u školi ili se pitaš koliko obrazovni sistem, politika i mediji oblikuju ono što znamo i pamtimo? Koliko nas uopšte podstiče da razmišljamo kritički, da preispitujemo i da tražimo dublje odgovore? Mala škola kritičkog promišljanja prošlosti okuplja mlade koji žele da misle dublje, propituju narative koje svakodnevno slušamo i istražuju načine na koje pojedinci i zajednice mogu doprinijeti suočavanju s traumatičnim nasljeđem prošlosti. Tokom dvodnevnog programa u Prijedoru, učesnici i učesnice će kroz interaktivne radionice, razgovore i zajedničke refleksije imati priliku da razvijaju kritičko mišljenje, razmjenjuju iskustva i otkrivaju kako sjećanje oblikuje našu svakodnevicu. Posebnu dimenziju programu donosi gostujući predavač, njemački istoričar Bert Hoppe , koji će govoriti o tome kako spomenici i mjesta sjećanja mogu postati prostor dijaloga, promišljanja i pomirenja. Dio programa biće posvećen i obilasku spomenika i istorijskom času u Prij...

Centar za mlade KVART organizuje šesti Antifašistički kamp u Kozarcu, Prijedoru i ovom prilikom pozivamo sve antifašistički orijentisane mlade osobe da se prijave. Kamp će se održati od 01.08.2025.-06.08.2025. u Kozarcu, Prijedoru, a pravo na učešće imaju sve osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore od 18 do 30 godina. Učesnici i učesnice će kroz šestodnevni program imati priliku da slušaju predavanja o Antifašizmu i fašizmu, istorijskom revizionizmu i njegovim posljedicama, političkoj snagi antifašizma danas, kao i novom talasu fašizma u Evropi i svijetu. Pored predavanja i radionica, učesnici i učesnice će imati priliku da posjete spomenike i da čuju o tim mjestima i njihovom značaju. Takođe, pored formalnog dijela programa upoznavanje, druženje, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena su značajan  dio Antifašističkog kampa.  Lokacija: Kozarac (Prijedor) Vrijeme trajanja kampa:  01.08. - 06.08.2025.  Prijave su otvorene do 28.07.2025. , te ...

  U ovome osvrtu na temu kulture sjećanja, za početak nešto o pojmovima i mehanizmima koje nazivamo „kulturom sjećanja“ pa i „politikom sjećanja“. Kultura sjećanja , jednostavno rečeno, podrazumijeva načine na koje jedno društvo, zamišljeno kao cjelina, pamti i interpretira prošle događaje. Govorimo o rezultatu donekle osmišljenog odnosa prema prošlosti, dakle može se promatrati proces proizvodnje i distribucije sjećanja, odnosno raspoznati određena politika sjećanja . Društvo će se sjećati onoga što ono odabere i, samim odabirom, obilježiti dijelove i perspektive povijesti kao važnije, ključnije od drugih koji potom padaju u pozadinu ili će pak potpuno iščeznuli iz matrice sjećanja koja se zatim i generacijski prenosi. Najmoćnija uloga kulture sjećanja jest ona kao sredstvo određenja identiteta grupe i uspostavljanja kohezije unutar nje. Iako je sjećanje koje se slojevito skuplja u iskustvu pojedinca iznimno potentna točka u prenošenju naših shvaćanja takozvanih „povijesnih lomova...

  Omladinski centar CK13, Centar za mlade KVART i Inicijativa mladih za ljudska prava - Crna Gora objavljuju poziv za pisanje eseja na temu “Pravo na mir”. Poziv je otvoren za mlade do 30 godina iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kroz ovaj konkurs želimo da doprinesemo regionalnoj afirmaciji prava na mir kao centralnog ljudskog i političkog prava. Inspirisani talasom studentskih pobuna u Srbiji i podrškom u regionu, stalo nam je da doprinesemo i afirmaciji i širenju razmišljanja i stavova mladih o miru i sopstvenoj ulozi u izgradnji pravednijih društava i održivog mira. Shvatajući mir kao višedimenzionalan pojam i fenomen, i imajući u vidu njegove strukturne, kulturne i individualne pretpostavke, teme eseja se mogu ticati suočavanja s ratnom prošlošću i sadašnjošću, svih oblika nasilja, politika nenasilja, antiratnog aktivizma, pomirenja, dijaloga, rodne/polne ravnopravnosti, socijalne/ekonomske/ekološke pravde, manjinskih prava, političkih prava, dem...